OTOČAC – Selektiranje otpada je u Hrvatskoj postao conditio sine qua non, jest da smo na samom početku, ali unazad nema, treba se prilagođavati i prilagoditi onome čim smo obvezani. Naravno da u tome ravnopravnu ulogu imaju trgovačka društva koja se bave zbrinjavanjem otpada, jednako tako kao i oni koji ga proizvode, a to su građani.
Vjerovali ili ne papir je jedna vrsta otpada koja uzima visok udjel u ukupno proizvedenu otpadu, čini preko 20 posto našeg otpada, tj. na svakih 100 kilograma otpada koji bacimo, oko 20 kilograma je papir (plakati i svesci, kartonske kutije i časopisi, dokumenti, knjige, salvete itd.). Ako bismo reciklirali samo jedne jutarnje novine svaki dan, mogli bismo spasiti na tisuće stabala, što bi značajno smanjilo emisiju ugljičnog dioksida, a time i zagrijavanje atmosfere. Papir se dobiva preradom drveta u tvornicama uz pomoć različitih kemijskih sredstava. Pri tom nestaju velike i stare šume te dolazi do zagađivanja rijeka.
Da bi se što manje štete nanijelo životnoj sredini, moguće je ponovo sakupiti papir koji nam više nije neophodan i dati ga na recikliranje. Preradom starog papira, utroši se 60 posto manje energije nego kada bi taj proizvod dobivali iz prirodnog materijala (drveta). Također, preradom starog papira koristi se 15 posto manje vode.
Neki podaci govore da se reciklažom jedne tone uredskog papira:
Pored toga, moguće je reciklirati sve vrste novina, papirnatih vrećica, papira za pisanje i svu ostalu ambalažu od papira.
Papir se prikuplja tako da se odlaže u za to predviđene spremnike – kontejnere i/ili kartonske kutije. Pri odlaganju starog papira i kartona u za to predviđene spremnike veoma je bitno da se u iste spremnike za papir ne ubacuju druge neodgovarajuće vrste otpada.
U plave spremnike za papir treba odložiti novinski i uredski papir, časopise, kataloge, prospekte, bilježnice te papirnatu i kartonsku ambalažu. Tetrapak ambalažu, metalizirani i zauljeni papir se ne ostavlja u plavim spremnicima jer se ne mogu reciklirati.
Postoje papiri koji se ni u kojem slučaju ne smiju koristiti prilikom recikliranja zbog prevelikog ili preopasnog zagađenja čiji su isti nositelji. Papiri koji se ne smiju reciklirati jesu: kontaminirani papiri iz ambulanti, domova zdravlja i bolnica, higijenski papiri, papiri koji su bili u neposrednom kontaktu s kemikalijama ili hranom, neke vrste starog papira. Takvi papiri i materijali se ne koriste kao sekundarne sirovine za proizvodnju papira već se smatraju otpadom i zbrinjavaju se najčešće spaljivanjem.
T. Brajković