OTOČAC – U srijedu večer povodom Mjeseca hrvatske knjige, na jedinstven način obilježena je 150. obljetnica osnivanja Narodne knjižnice u Otočcu, kojom prilikom je predstavljena nova knjiga hrvatskog književnika Milana Kranjčevića Pripovijesti od Kompolja. Ovu je doista posebnu književnu večer moderirala Jadranka Prša, ravnateljica Narodne knjižnice, a knjigu su svatko na svoj osebujan način predstavili prof. Manja Kostelac-Gomerčić, don Anđelko Kaćunko, prof. dr. sc. Jasminka Brala-Mudrovčić i autor Milan Kranjčević.
Manja Kostelac-Gomerčić je iznijela pravu književnu analizu knjige. - Ova je proza faktografska i životna, i egzistencijalna, dakle čisti mimezis, jer govori o kompoljskom seljaku u prvoj polovici 20. st. i prije toga. Autor ispisuje (auto)biografsku priču o Kompolju, i to žargonom, poput najvećih nasljeđivača proze u trapericama i mimezista 90-ih, ali paradoksalno, ne žargonom urbanim, nego – ruralnim!, točnije, žargon je ovdje čakavski poddijalekt. Ova je proza i suprotno - čisti eskapizam, jer znači bijeg od preslikavanja današnjice, bijeg u prošlost, koja više odavno ne postoji, koja je jedino pribježište gdje je moguće tražiti budućnost, i tu nestalu prošlost autor može samo nanovo književno stvoriti. (...) Kad se svi ti tekstualni slojevi uzmu u obzir, autor je intertekstualan, a u čvorištima historiografske metafikcije postaje i nužno interdiskurzivan stvarajući ove svoje konceptualne pripovijesti. Tko bi to rekao? Da je u svojoj naizglednoj ruralnosti, zavičajnosti i sklonosti narativnim modelima književnosti realizma zapravo vrlo suvremen i uklopljiv u trendove?!
Don Anđelko Kaćunko je imao sebi svojstven i drugačiji diskurs na samo djelo. – Štoviše, uz to, on (autor)nas je potakao na istinsku religioznost gdje nema mjesta prijetvornosti nego samo živa želja za vjerom u Boga i činjenjem dobra i na samilost prema malenima i starima kojima je pomoć i ljubav neophodna, svojom ljubavlju ponukao nas je na razmišljanje o prošlim vremenima kada se cijenila ljudskost i poštenje. Uz navedeno, naš autor to čini s ciljem da mijenjamo sadašnjost u kojoj se te vrijednosti polako gube. (...) Kranjčevićeve pripovijesti su više od priča, jedinstveni je to i multidisciplinarni literarni prikaz običaja, vjere, kulture, prehrane, arhitekture, običaja i nadasve jezika kompoljskoga puka – naglasio je Kaćunko.
Prof. dr. Jasminka Brala-Mudrovčić naglasila je u svom izlaganju ja je ovo velika epska sinteza o jednom kraju, njegovim ljudima i o njihovim identifikacijskim znamenjima: kulturi, jeziku, moralu, mentalitetu, narodnim običajima i ritualima riješila je sve nas zauvijek straha od gubljenja vlastita identiteta u današnjim globalizacijskim razmišljanjima u okviru kojih su mali narodi i pojedinci u procesu propadanja. Zahvaljujući svim Kranjčevićevim ljubavima strah je nesmiljeno pobijeđen i možemo sa zadovoljstvom zaključiti da imamo budućnost.
Sam autor se na kraju nije, naravno, osvrtao a samo djelo već je pojasnio kako je do pripovijesti uopće došlo, što je kanio njima reći i koja je uloga čakavštine u ovom i drugi djelima koja je do sada napisao.
Večer je s nekoliko prigodnih instrumentalnih skladbi upotpunio maestro prof. Zvonimir Tonković, a nakon predstavljanja knjige okupljeni ljubitelji pisane riječi nastavili su druženje uz prigodni domjenak u prostorijama Narodne knjižnice.
G. Jurković