OTOČAC – Japodski temelji ličke baštine i Otočac na karti mitraizma nazivi su predavanja koja su održana 25. travnja u Muzeju Gacke u sklopu Festivala znanosti. Ovo događanje, osim najave, prošlo je „ispod radara“ medijske pozornosti, valjda zato što se radi o festivalu znanosti. A ne bi smjelo, nikako ne bi smjelo. Mnogima je znanost nadasve dosadna i teška, dok nekima je prava radost i užitak. A kada se radi o širenju znanstvenih spoznaja u manjim sredinama, kakav je Otočac, tada to ne bi smjelo biti prešućeno. A da ima zanimanja i za ovakve teme, pokazala je nazočnost publike.
Posao oko organizacije ovog događanja mahom je odradio kustos Muzeja Gacke Dubravko Grčević, arheolog po obrazovanju, uvodno rekavši da rijetko koji pojam danas izaziva toliko zanimanja kao inteligencija. Inteligencija nije ograničena samo na ljudski um, danas se suočavamo s tzv. umjetnom inteligencijom, gdje strojevi i računalni sustavi pokazuju sve sofisticiranije oblike inteligentnog ponašanja i sposobnosti učenja.
Prvo predavanje Japodski temelji ličke baštine bilo je posvećeno predjapodskom i japodskom periodu, odnosno periodu brončanog i željeznog doba, o čemu svjedoče arheološki lokaliteti, jedan od njih je špilja Bezdanjača čiji nalazi su najstariji i pripadaju predjapodskoj kulturnoj grupi. Druga dva lokaliteta koja su bila u fokusu su arheološki lokaliteti u Kompolju i Prozoru. Predavanje je obuhvatilo još neke elemente japodske kulture, a to su suhozidi, kapa, kauri pužići u nakitu i pekva. Ovo predavanje održala je arheologinja i viša kustosica Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu Ana Đukić.
Drugo predavanje pod nazivom Otočac na karti mitraizma bilo je o periodu antike, vremenu u kojem Gackom gospodare Rimljani, koji donose i široko rasprostranjeni vjerski fenomen boga Mitre. Predavanje je sadržajno bilo fokusirano na analizu mitraičkih spomenika iz okolice Otočca, poznata su dva očuvana in situ u Čoviću i na Špilniku. Ozren Domiter iz Arheološkog muzeja u Zagrebu govorio je o lokalnoj pojavnosti mitraizma na razmeđu Dalmacije i Panonije. Predavanje se dotaklo i topografije, odnosno blizine carinskih ispostava na granici Dalmacije i Panonije te na činjenicu da sakralni prostori mitraizma mogu funkcionirati pod vedrim nebom, bez hramova i oltara.
Na kraju predavanja kustos Grčević je progovorio i o projektu Arheološka topografija grada Otočca. Ovaj se projekt već nekoliko godina provodi u suradnji s arheologinjama Lindom Bednjanec i Katarinom Mužar. Pokrenula ga je 2021. godine KUBS Baštinica, a u dogovoru projekt preuzima Muzej Gacke. Cilj projekta je definiranje jedinstvenog kataloga koji će zasigurno potvrditi ogroman potencijal i raznolikost arheoloških lokaliteta na području grada Otočca te definiranje u konačnici Prostornog plana grada Otočca.
M.K.